Kriteriji koje CBAM regulativa predviđa za el.energiju kao CBAM proizvod nisu kompatibilni sa ključnim karakteristikama i principima na kojima se zasniva trgovina el.energijom.
Kao posljedica toga, položaj el. enegije proizvedene iz obnovljivih izvora u okvirima važeće CBAM regulative toliko je nepovoljan da je gotovo izvjesno da je prilikom uvoza el.energije proizvedene iz obnovljivih izvora u Evropsku Uniju potrebno platiti CBAM taksu koja je direktno povezana sa EU ETS cijenom za sertifikate koje u Evropskoj Uniji obezbjeđuju i plaćaju emiteri CO2.
Nasuprot intenciji EU zakonodavstva da se izjednače uslovi za proizvode uvezene na teritoriju EU sa ekvivalentnim proizvodima iz EU, el.energija proizvedena iz obnovljivih izvora prilikom uvoza u EU dospijeva u položaj koji je u potpunosti neujednačen sa energijom iz obnovljivih izvora proizvedenom u EU.
To istovremeno i nasuprot naporima koje EU na globalnom nivou ulaze u podizanje svijesti o klimatskim promjenama i potrebom za smanjenjem emisija štetnih gasova, stvara nepovoljnu klimu za nove investicije u proizvodne kapacitete iz obnovljivih izvora energije, sto će zapravo usporiti proces dekarbonizacije na području Zapadnog Balkana.
Pored toga, CBAM regulativa predviđa ograničenja u priznavanju realnih emisija za el. energiju koja je predmet trgovačkih ugovora, sto će, nakon više od 20 godina napora vezanih za optimizaciju tokova električne energije i ujednačavanje regulatornih i tržisnih uslova na nivou cjelokupne Evrope, dovesti do dezintegracije na tržistima električne energije. Iz toga proizilazi da će postavljanje CBAMa kao barijere imati uticaja ne samo na proizvodnju i dekarbonizaciju na području Zapadnog Balkana, nego i na tranzite el.energije evropskog porijekla preko teritorije Zapadnog Balkana.
Kada se uzme u obzir pozitivan stav nadležnih institucija na području Zapadnog Balkana po pitanju procesa dekarbonizacije, sto je potvrđeno i Sofijskom deklaracijom, te preduzeti koraci i planovi zemalja Zapadnog Balkana u pogledu usklađivanja sa evropskim regulatornim okvirima i legislativom (kao sto su npr. formiranje berzi u AL, CG, MK; usvajanje Nacionalnih klimatskih planova; uspostava MRVA sistema) samo po sebi nameće se pitanje da li bi bilo svrsishodnije izuzeti el. energiju iz CBAMa, te uložiti sve raspoložive resurse i energiju u uspostavljanje potrebnih okvira za potpunu integraciju u evropske okvire, a sve u cilju postizanja Net Zero do 2050.
Izvjesno je da se zemlje Zapadnog Balkana, dominantno zbog ekonomski značajno nepovoljnijeg položaja, ne mogu u kratkom vremenskom roku izjednačiti sa zemljama Evropske Unije, ali je takođe izvjesno da, uz nesmetanu posvećenost koracima neophodnim za integraciju, u razumnim vremenskim okvirima mogu uhvatiti korak sa zemljama Evropske Unije.
Tekst: Uroš Bojanić – EFT Head of Asset Managment