Završen 4. Balkan Solar Summit s pitanjem: Može li BiH dobiti izuzeće za električnu energiju u vezi sa CBAM-om?

Danas je u Banskom Dvoru završen četvrti po redu Balkan Solar Summit, pred punom salom tokom oba dana trajanja summita, uz komentare iz publike, paneliste koji su davali prave odgovore, ali i definisan put kojim ćemo se kretati do narednog izdanja. Najviše pažnje, očekivano, izazvao je panel na temu „CBAM I ETS – NOVA REALNOST ZA IZVOZNIKE” jer se od 1.1.2026. regulativa i zvanično promijenila. Na panelu posvećenom CBAM-u vođena je vrlo dinamična i sadržajna diskusija o ključnim izazovima koje ovaj mehanizam donosi za Bosnu i Hercegovinu i zemlje regiona. Posebna pažnja bila je posvećena mogućnosti izuzeća za električnu energiju, pri čemu su panelisti iznijeli različita viđenja o tome da li će zemlje regiona, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, uspjeti ispuniti propisane uslove za njegovo ostvarivanje. “Zaključeno je da Bosna i Hercegovina u narednom periodu očekuje intenziviranje aktivnosti na uspostavljanju potrebnog regulatornog i institucionalnog okvira, kao i nastavak dijaloga sa Evropskom komisijom i Energetskom zajednicom u vezi sa CBAM-om i mogućnostima izuzeća za električnu energiju” istakli su panelisti. Veliku diskuiju otvorio je i panel “DATA CENTRI I ELEKTRIČNA VOZILA”, a moderator, Aljoša Pleić, naglasio je da data centri i električna vozila više nisu “nova potrošnja”, nego nova industrijska infrastruktura koja traži 24/7 čisto, stabilno i konkurentno napajanje—i time mijenja pravila igre za obnovljive izvore u regiji. “Najveća prilika prepoznata je u “paketiranju” rješenja: veliki projekti OIE uz baterije i ugovore za 24/7 zelenu energiju, čime se nova potrošnja može pretvoriti u ubrzanje izgradnje zelenih megavata i dekarbonizaciju, umjesto u novi pritisak i rizik za sustav,” istakao je on. Nakon panela „KAKO ODRŽIVOST POSTAJE NAJVEĆA POSLOVNA PRILIKA U ENERGETICI“ moderator Danijela Isailović zaključila je, nakon diskusije, da se investitori u svim državama regiona suočavaju sa problemima koji usporavaju energetsku tranziciju, ali i blokiraju broine poslove za izvođače radova, distributere opreme, odlažu nove zelene megavate na mreži; a time i naplatu poreza i brojne druge benefite za lokalnu zajednicu. „CBAM kao obaveza u regionu nije dovoljno ozbiljno shvaćena i sve to dovodi industriju u poslovne neprilike, dok zelena energija ostaje kao neiskorištena poslovna šansa,“ istakla je ona. CBAM ostaje tema kojom će se i Balkan Solar Summit baviti u narednom periodu. Moderator prof.dr. Nikola Rajaković, nakon panela „ FLEKSIBILNI UGOVORI ZA PRIKLJUČAK“ zaključio je: „Balkan Solar Summit je pažljivo i detaljno sagledao gotovo sve ključne trendove savremene energetike sa naglaskom na tehnologijama obnovljivih izvora energije, posebno solare. Konstatovali smo, nakon diskusije, da je energetskatranzicija sporena delom i zbog geopolitičkih dešavanja, ali da strateško opredeljenje za dekorbanizacijom ostaje dugoročni cilj.“ Direktorica Summita, Milena Mijatović zahvalila se svim učesnicima na povjerenju i istakla: „Još jednom smo pokazali koliko je važno na jednom mjestu okupiti sve game changere energetske tranzicije regiona, jer samo razgovor i razmjena iskustava donose rješenja koja su potrebna tržištu, sada više nego ikada. Drago mi je što je glas o summitu stigla i do inostranih gostiju, a mi teme za naredni summit već imamo,“ Kako je bilo u ova dva dana pogledajte na društvenim mrežama summita. Sve informacije ovogodišnjim temama i govornicima potražite na www.solarsummit.ba gdje će se, u narednim danima, naći i pojedinačni zaključci svakog panela.

U Banjaluci svečano otvoren 4. Balkan Solar Summit!

Balkan Solar Summit je četvrti put dokazao koliko je tržištu, ne samo BiH, već i regije, važna tema energetske tranzicije. Svečana sala Banskog dvora i ove godine ispunjena je do posljednjeg mjesta, a samom otvaranju pridružio se i robot Roby koji je obradio temu vještačke inteligencije, ali i istakao da on, bez obzira na sva znanja, ne bi mogao sam organizovati ovakav događaj. „Mi se ne bojimo dolaska vještačke inteligencije, jer i ovo okupljanje dokaz je da je i dalje umrežavanje, razgovor i razmjena ideja na prvom mjestu razvojnog puta posebno u okviru tema kojima se bavi Balkan Solar Summit“ rekla je Milena Mijatović, CEO Summita na otvaranju 4. Balkan Solar Summita. Prisutnima su se obratili i ministri u Vladi Republike Srpske, Zlatan Klokić i Petar Đokić, kao i Vedran Lakić, ministar u Vladi FBiH. Četvrtom Balkan Solar Summit prisustvuje više od 400 stručnjaka, industrijskih lidera, investitora i ključnih aktera sa ciljem kreiranja konkretnih rješenja usklađenih sa regionalnim i evropskim standardima, što “Balkan Solar Summit” pozicionira kao centralno mjesto dijaloga o energetskoj tranziciji u regionu. “Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH je ponosni pokrovitelj Balkan Solar Samita od samog početka, u koordinaciji i saradnji sa nadležnim ministarstvima iz Republike Srpske i Federacije BiH. Zadovoljstvo mi je istaći da smo već u prvim godinama prepoznali značaj ove inicijative i njen potencijal da postane ključna regionalna platforma za dijalog o energetskoj tranziciji, potvrđujući da su Banjaluka i Republika Srpska regionalni centri za diskusiju o ovim važnim pitanjima.”, istakao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac proglašavajući Balkan Solar Summit otvorenim. Najvažniji ljudi iz energetskog sektora prisustvuju Balkan Solar Summitu sve to s ciljem povezivanja i potencijalnog ostvarivanja zajedničkih dogovora o mogućim investicijama. Jer dok traje Balkan Solar Summit – Banjaluke postaje biznis centar energetske tranzicije. Program Balkan Solar Summita možete pogledati na solarsummit.ba, a  summit je organizovan pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju Vlade Republike Srpske, Ministartstva energetike i rudarstva RS, kao i kompanije Elnos group i podršku drugih kompanija i organizacija.

Počinje akreditovanje učesnika za Balkan Solar Summit

Akreditovanje učesnika za Balkan Solar Summit 2026 zvanično počinje u srijedu, 25. februara, u Banjaluci. Svi registrovani učesnici svoje akreditacije mogu preuzeti u Akreditacijskom centru – Banski dvor. Radno vrijeme akreditacijskog centra: Molimo sve učesnike da akreditacije preuzmu na vrijeme kako bi se izbjegle gužve i omogućio nesmetan početak programa. Balkan Solar Summit okuplja vodeće predstavnike energetskog sektora, investitore, institucije i kompanije iz regiona i Evrope, te predstavlja najvažniji regionalni poslovni susret posvećen energetskoj tranziciji. Vidimo se u Banjaluci.

Balkan Solar Summit 2026: Energetska tranzicija u praksi

Balkan Solar Summit 2026, koji će biti održan 26. i 27. februara u Banjoj Luci, ove godine dolazi u trenutku kada se energetski sektor regiona nalazi pod najvećim pritiskom do sada. Pitanja skladištenja, mreže, regulatornih okvira i finansiranja više nisu dugoročne teme — one danas direktno određuju vrijednost projekata, konkurentnost kompanija i brzinu energetske tranzicije. Program Summita fokusiran je na ono što trenutno koči ili ubrzava razvoj tržišta obnovljivih izvora energije u regionu. Poseban akcenat stavljen je na agregaciju i skladištenje energije, kao ključne mehanizme za stabilnost sistema i integraciju obnovljivih izvora, ali i na fleksibilnost tržišta koja postaje nova valuta energetskogsektora. Jedan od centralnih segmenata bavi se pitanjem kako ESG i održivost prelaze iz regulatorne obaveze u konkretnu poslovnu priliku. Kroz praktične primjere, panelisti će govoriti o tome kako kompanije mogu mjeriti održivost, gdje nastaje stvarna vrijednost i kako se ona pretače u konkurentsku prednost. Rast potrošnje električne energije kroz data centre i e-mobilnost otvara nova pitanjaplaniranja mreže i investicionih prioriteta. “Balkan Solar Summit je važan, jer u eri zelene tranzicije niko ne pobjeđuje sam – moramo razgovarati, povezivati se i razvijati poslovanje. Ovdje se susreću investitori, struka i politika i nastaju odluke iz kojih se rađaju novi zeleni megavati. Elnos Grupa stoji iza poduhvata koji su već promijenili energetsku mapu regije i Evrope, a naše učešće u projektima zelene energije odavno je premašilo dva gigavata. Uvijek težimo novim iskoracima i zato prirodno podržavamo događaje poput ovoga. Za sve koji žele bržu i efikasniju tranziciju regije, ovaj samit je pouzdana polazna tačka za partnerstva i konkretne naredne korake,” istakao je Branko Torbica, potpredsjednik Elnos Grupe, sponzora i ovogodišnjeg Balkan Solar Summita. Posebna pažnja posvećena je i temama CBAM-a i ETS-a, koje za izvoznike u regionu postaju konkretan trošak i reputacioni rizik. Umjesto opštih tumačenja, paneli nude jasan pregled obaveza, rokova i koraka koje kompanije moraju preduzeti kako bi ostale konkurentne na evropskom tržištu. Jedna od najosjetljivijih tema – priključenje na mrežu – obrađena je kroz diskusiju o fleksibilnim ugovorima i novim modelima koji mogu ubrzati realizaciju projekata i smanjiti zagušenja. Fokus je na rješenjima koja su već u primjeni ili su spremna za implementaciju. Završni dio programa posvećen je finansiranju zelene tranzicije, sa pregledom novih modela, PPA struktura, kriterijuma investitora i uloge banaka i fondova u pretvaranju projekata u bankabilne investicije. Balkan Solar Summit 2026 sigurno je mjesto na kojem će se susresti investitori, veliki tržišni igrači i stručnjaci iz segmenta zelene tranzicije. Dolazite li i vi? Akreditacije su dostupne na oficijelnom sajtu summita www.solarsummit.ba

U Banjaluci svečano otvoren 3. Balkan Solar Summit!

Da je tema obnovljivih izvora energije važna za cijeli region, dokaz je i treći Balkan Solar Summit koji je danas počeo u Banskom dvoru obarajući, još jednom, rekord posjećenosti.  „Naša vizija od početka je bila jasna: Okupiti biznis lidere industrije i vizionare s ciljem da zajedno oblikujemo enrgetsku održivost Balkana. Danas vidim da smo uspjeli,“ rekla je Milena Mijatović, CEO Summita na otvaranju trećeg Balkan Solar Summita.  Trećem Balkan Solar Summitu prisustvuje veliki broj učesnika iz 15 zemalja svijeta koji su u Banjaluku došli s ciljem donošenja zaključaka na važne teme za energetski sektor regije, poput CBAm-a, zelene tranzicije, ali i s ciljem razmjene iskustva na temu velikih energetskih projekata, ali i stabilnosti i sigurnosti energetskog sistema u uslovima tranzicije.  “Republika Srpska je trenutno u prednosti u odnosu na Federaciju BiH, prvenstveno kada je u pitanju regulatorni okvir, odnosno zakoni. Jedno od izazovnih pitanja je CBAM, koji može da optereti naše privredne subjekte. Svjesni smo te činjenice i radimo sa Vladama Republike Srpske i FBiH na tome. U Evropskom parlamentu postoji već inicijativa da se CBAM odgodi do 2027. godine”, istakao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac proglašavajući Balkan Solar Summit otvorenim. Najvažniji ljudi iz energetskog sektora prisustvuju Balkan Solar Summitu sve to s ciljem povezivanja i potencijalnog ostvarivanja zajedničkih dogovora o mogućim investicijama. Jer dok traje Balkan Solar Summit – Banjaluke postaje biznis centar regiona!  Program Balkan Solar Summita možete pogledati na solarsummit.ba, a  summit je organizovan pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju Vlade Republike Srpske, Ministartstva energetike i rudarstva RS, kao i kompanije Elnos group i podršku drugih kompanija i organizacija.

Sutra počinje Balkan Solar Summit u Banjaluci!

Banjaluka postaje energetski centar regiona! Sutra, 27.2. u Banskom dvoru počinje treći Balkan Solar Summit sa programom koji će Banjaluku, još jednom, pozicionirati kao energetski centar regiona. Organizovan pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju Vlade Republike Srpske, Ministartstva energetike i rudarstva RS ugostiće učesnike iz više od 15 zemalja što je, još jedan pokazatelj snažne pozicije koju je Balkan Solar Summit izgradio na polju obnovljivih izvora energije. “Ove godine, Balkan Solar Summit donosi snažan program prepun aktuelnih tema koje su ključne za energetsku budućnost regiona. Očekuju nas dinamične panel diskusije o izazovima zelene tranzicije, uticaju CBAM regulative na proces dekarbonizacije, iskustvima u realizaciji velikih energetskih projekata, te najnovijim tehnologijama u skladištenju energije. Poseban fokus stavili smo na praktične uvide, inspirativne govornike i mogućnosti za networking koje vode do novih poslovnih prilika,” istakla je Milena Mijatović, CEO Balkan Solar Summita. Novost ovogodišnjeg Balkan Solar Summita su besplatne sesije namijenjene predstavnicima lokalnih zajednica, sa fokusom na temedekarbonizacije, upravljanja otpadom, proizvodnje čiste energije i mogućnosti finansiranja energetske efikasnosti. Pored key note predavanja, panela i B2B susreta, organizatori se se pobrinuli da svi prisutni iz Banjaluke ponesu odlične utiske i na temu zabave, te je za akreditovane učesnike, sutra, 27.2. organizovan i EFT afterparty sa fenomalnim SoulFingersima. Registracije su moguće još danas, do ponoći, a broj kotizacija je ograničen. Cijeli program i kotizacije potražite na solarsummit.ba

Riječ moderatora: Zelena transformacija kompanija i korporacija u regionu – izazovi i sljedeći koraci

Zelena transformacija kompanija i korporacija u regionu postaje ključni faktor konkurentnosti i dugoročnog održivog rasta. Kroz izlaganje i panel diskusiju, učesnici će imati priliku da saznaju kako vodeće kompanije pristupaju ovom izazovu, koje strategije primjenjuju za smanjenje ekološkog otiska i kako se prilagođavaju novim regulativama i tržišnim očekivanjima. Razmatraće se i prepreke s kojima se suočavaju, kao i konkretni sljedeći koraci ka održivijem poslovanju, što može biti dragocjeno za sve koji žele da svoju organizaciju usmjere ka zelenijoj budućnosti. Na panelu će se učesnici dotaći i teme o CO2 sertifikaciji. CO2 sertifikacija je ključna tema u borbi protiv klimatskih promjena i održivog poslovanja. Kroz izlaganje na konferenciji, učesnici bi mogli da saznaju kako ovaj proces funkcioniše, koje su prednosti za kompanije i zajednicu, te kako sertifikacija doprinosi smanjenju ugljeničnog otiska. Pored toga, razumjevanje načina na koji CO2 sertifikati postaju konkurentska prednost na globalnom tržištu može inspirisati kompanije da pređu na održivije prakse i postanu lideri u energetskoj tranziciji.

SOULFINGERS LIVE @ BALKAN SOLAR SUMMIT

Zabave Balkan Solar Summita se dugo pamte i o njima se još duže priča. Praktično, jedna energija koja se iz godine u godinu – obnavlja! EFT party u sklopu Balkan Solar Summita,  27. februara, nakon predavanja i panela,  donosi ritam, energiju i vrhunsko muzičko iskustvo! SOULFINGERS – majstori soul i funk zvuka – preuzimaju binu Gatsbyja, za ekskluzivni koncert dostupan isključivo akreditovanim učesnicima samita. Uživaćemo uz vrhunska Tikveš vina i nezaboravne hitove u ritmu koji pokreće! I obnavlja energiju!  📍27. februar | Gatsby, Banja Luka 🎟 Ulaz samo za akreditovane učesnike i učesnice

Riječ moderatora: CBAM – prepreke ili podsticaj u procesu dekarbonizacije

Kriteriji koje CBAM regulativa predviđa za el.energiju kao CBAM proizvod nisu kompatibilni sa ključnim karakteristikama i principima na kojima se zasniva trgovina el.energijom. Kao posljedica toga, položaj el. enegije proizvedene iz obnovljivih izvora u okvirima važeće CBAM regulative toliko je nepovoljan da je gotovo izvjesno da je prilikom uvoza el.energije proizvedene iz obnovljivih izvora u Evropsku Uniju potrebno platiti CBAM taksu koja je direktno povezana sa EU ETS cijenom za sertifikate koje u Evropskoj Uniji obezbjeđuju i plaćaju emiteri CO2.  Nasuprot intenciji EU zakonodavstva da se izjednače uslovi za proizvode uvezene na teritoriju EU sa ekvivalentnim proizvodima iz EU, el.energija proizvedena iz obnovljivih izvora prilikom uvoza u EU dospijeva u položaj koji je u potpunosti neujednačen sa energijom iz obnovljivih izvora proizvedenom u EU. To istovremeno i nasuprot naporima koje EU na globalnom nivou ulaze u podizanje svijesti o klimatskim promjenama i potrebom za smanjenjem emisija štetnih gasova, stvara nepovoljnu klimu za nove investicije u proizvodne kapacitete iz obnovljivih izvora energije, sto će zapravo usporiti proces dekarbonizacije na području Zapadnog Balkana. Pored toga, CBAM regulativa predviđa ograničenja u priznavanju realnih emisija za el. energiju koja je predmet trgovačkih ugovora, sto će, nakon više od 20 godina napora vezanih za optimizaciju tokova električne energije i ujednačavanje regulatornih i tržisnih uslova na nivou cjelokupne Evrope, dovesti do dezintegracije na tržistima električne energije. Iz toga proizilazi da će postavljanje CBAMa kao barijere imati uticaja ne samo na proizvodnju i dekarbonizaciju na području Zapadnog Balkana, nego i na tranzite el.energije evropskog porijekla preko teritorije Zapadnog Balkana. Kada se uzme u obzir pozitivan stav nadležnih institucija na području Zapadnog Balkana po pitanju procesa dekarbonizacije, sto je potvrđeno i Sofijskom deklaracijom, te preduzeti koraci i planovi zemalja Zapadnog Balkana u pogledu usklađivanja sa evropskim regulatornim okvirima i legislativom (kao sto su npr. formiranje berzi u AL, CG, MK; usvajanje Nacionalnih klimatskih planova; uspostava MRVA sistema) samo po sebi nameće se pitanje da li bi bilo svrsishodnije izuzeti el. energiju iz CBAMa, te uložiti sve raspoložive resurse i energiju u uspostavljanje potrebnih okvira za potpunu integraciju u evropske okvire, a sve u cilju postizanja Net Zero do 2050. Izvjesno je da se zemlje Zapadnog Balkana, dominantno zbog ekonomski značajno nepovoljnijeg položaja, ne mogu u kratkom vremenskom roku izjednačiti sa zemljama Evropske Unije, ali je takođe izvjesno da, uz nesmetanu posvećenost koracima neophodnim za integraciju, u razumnim vremenskim okvirima mogu uhvatiti korak sa zemljama Evropske Unije. Tekst: Uroš Bojanić – EFT Head of Asset Managment

Leko: Balkan Solar Summit prilika za umrežavanje s ključnim akterima u industriji obnovljivih izvora energije

Balkan Solar Summit u Banjaluci predstavlja izvanrednu priliku za sve ljude iz svijeta biznisa da se angažiraju, umreže i doprinesu razvoju održivih rješenja u industriji obnovljivih izvora energije, rekao je Ervin Leko, programski direktor Balkan Solar Summita. On je istakao da je glavni cilj Balkan Solar Samita 2025 pružiti uvid u trenutne izazove, trendove i prilike u industriji kako solarne energije, tako i energije iz drugih obnovljivih izvora energije. „Primarni cilj nam je također omogućiti sudionicima da razmjene znanja i iskustva na jednom mjestu. Na summitu ćemo imati predstavnike iz europskih zemalja, a osigurali smo dolazak i najvećih svjetskih stručnjaka iz oblasti obnovljivih izvora“, istakao je Leko. Prema njegovim riječima, ključne teme ovogodišnjeg Samita su: Završeni veliki energetski projekti iz OIE u regionu – iskustva; Podjela rizika u strukturiranju projekta – razvoj, izgradnja, financiranje i otkup energije; Integracija obnovljive energije u elektroenergestki sistem s rješenjima za skladištenje – energy storage systems; Stabilnost i sigurnost energetskog sistema u uslovima tranzicije na  obnovljive izvore energije; CBAM – prepreka ili podsticaj u procesu dekarbonizacije; Aktualnosti na tržištu električne energije – kakvi nas trendovi očekuju do 2035. godine. Kada pogledate prethodna izdanja i uporedite s temama ove godine, u kom smjeru se region kreće kada je u pitanju ova tema? LEKO: Kada su u pitanju obnovljivi izvori električne energije, svjedoci smo da region ide polako naprijed, ali niti blizu brzinom kojom bi trebao. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, nakon usporenih aktivnosti na puštanju novih MW iz obnovljivih izvora u proteklim godinama, očekuje se veliki iskorak u 2025. godini, budući da je mnoštvo projekata pred početkom izgradnje, te su u fazi pregovaranja sa potencijalnim investitorima ili će vlasnici projekata samostalni financirati vlstite projekte do kraja. U tom smislu, na ovogodišnjem Samitu za razliku od prethodnih, ćemo predstaviti velike završene  projekte u regionu, zatim govorit ćemo o skladištenju energije, o CBAM regulativi u procesu dekarbonizacije i o drugim aktualnim i zanimljivim temama. Kako planirate da adresirate izazove zelene tranzicije u regionu, posebno u kontekstu integracije obnovljivih izvora energije u postojeće energetske sisteme? LEKO: Adresiranje izazova zelene tranzicije u regiji može se ostvariti kroz nekoliko ključnih pristupa i strategija: Kombinacijom ovih strategija regija može efikasnije adresirati izazove zelene tranzicije i raditi prema održivijoj i ekološki prihvatljivijoj budućnosti. Možete li nam reći više o pratećem događaju “Od otpada do energije i dekarbonizacija” i kako će on doprinijeti promociji inovativnih rješenja za pretvaranje otpada u energiju? LEKO: Proces dekarbonizacije koji predstavlja proces smanjenja ili eliminacije emisije ugljika (CO2) i drugih stakleničkih plinova u atmosferu je bitan na ovom putu pretvaranja otpada u energiju. Ovaj proces je ključan za borbu protiv klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja, s ciljem postizanja nulte emisije ugljika (net-zero) do sredine 21. stoljeća. Na putu dekarbonizacije trebamo uvijek imati na umu temeljnu/baznu energiju, jer ako izgubimo baznu energiju, onu koju proizvodimo od 0 do 24 sata svakodnevno na račun energije kuju ćemo proizvoditi samo kada ima sunca ili vjetra, onda ćemo doći u problematiku stabilnosti i sigurnosti sistema, odnosno biti ćemo prisiljeni dosta uvoziti skupe energije u pojedinim satima, naravno ako nebismo imali kvalitetene sisteme za skladištenje kako bismo izbalansirali svoje potrebe. Ovaj proces zahtjeva mnogo posla, mnogo pameti i mnogo stručnih ljudi na pozicijama koji donose odluke, jer u protivnom cijeli proces dekarbonizacije će naajvećim dijelom ići preko leđa potrošača, što svakako treba izbjeći. Koji su kriterijumi za odabir govornika i panelista na ovogodišnjem summitu, i koje stručnjake možemo očekivati da čujemo? LEKO: Kao direktor Programskog odbora Samita sa zadovoljstvom mogu reći da  je glavni kriterijum kod odabira bio da su moderatori i panelisti osobe iz realnog sektora sa ostvarenim referencama u svojim karijerama i koji su već učestvovali na mnoštvu međunarodnih konferencija, gdje su predstavili svoje projekte. Kako vidite ulogu Balkan Solar Summita u podsticanju regionalne saradnje i privlačenju investicija u sektor obnovljivih izvora energije? LEKO: Balkan Solar Summit kao najveći regionalni događaj kada su u pitanju obnovljivi izvori energije je već posljednjih godina mnogo doprinijeo regionalnoj suradnji, jer ovdje su prisutni stručnjaci i sa zapada i sa istoka i sa sjevera i sa juga, stručnjaci koji nemaju nikakvih barijera niti predrasuda, samo imaju jedan cilj, a to je postizanje nulte emisije ugljika (net-zero) do sredine 21. vijeka i što stabilniji i sigurniji energetski sistem, kao i što  kvalitetniju električnu energiju za krajnjeg potrošača. Tokom i nakon prošlogodišnjeg samita sa zadovoljstvom mogu reći da je uspostavljen niz poveznica što je u konačnici dovelo do novih investicija u regionu i dolaska novih investitira. Na koji način će se na summitu diskutovati o primjeni CBAM regulative i njenom uticaju na dekarbonizaciju u regionu? LEKO: Panel ce razmatrati uticaj primjene EU CBAM Regulative na proces dekarbonizacije u sektoru električne energije na Zapadnom Balkanu. Sa eminentim stručnjacima razmatraćemo uslove i ograničenja koje CBAM stavlja pred učesnike na tržištu el. energije, kao i status proizvodnje iz obnovljivih izvora u svjetlu CBAM Regulative, te pokušati da damo odgovor na pitanja: Kakve konkretne rezultate i inicijative očekujete da proizađu iz ovogodišnjeg summita, posebno u pogledu novih projekata i partnerstava? LEKO: Cilj ovogodišnjeg Samita je predstaviti presjek trenutnog stanja u regionu kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, sa posebnim naglaskom na položaj Bosne i Hercegovine na putu dekarbonizacije elektroenergetskog sektora u regionu. Takođe, razmjenit ćemo stručna mišljenja o ključnim problemima na putu dekarbonizacije, predstaviti mnoštvo kako završenih projekata, tako i novih projekata koji su na putu da uskoro budu na mreži, razgovarati o zakonskoj i drugoj regulativi u regionu, nedostatku iste kako bi se ubrzale aktivnosti na novim MW iz obnovljivih izvora, pričaćemo o zaprekama za strane investitore, o metodama financiranja i dr. Sve navedeno ima za cilj da u konačnici otvori put ka novim projektima i novim partnerstvima. Šta su vaše osnovne preporuke, zašto bi svi ljudi iz svijeta biznisa trebalo da budu ove godine u Banjaluci, na Balkan Solar Summitu? LEKO: Balkan Solar Summit pruža jedinstvenu priliku za umrežavanje s ključnim akterima u industriji obnovljivih izvora energije, uključujući investitore, stručnjake, financijere, projektante, političare i predstavnike raznih  organizacija. Sudionici mogu steći uvid u najnovije trendove, tehnologije i

Ključni izazovi zelene tranzicije

Zelena tranzicija predstavlja priliku za budućnost, ali i ozbiljan izazov za region Balkana. Od zastarjele infrastrukture i zavisnosti od uglja do finansijskih prepreka i političkih odluka – tranzicija zahtjeva riješenja koja su istovremeno realna i održiva.Kako unaprijediti pristup zelenom finansiranju, uskladiti se sa EU Green Deal inicijativama i iskoristiti potencijal obnovljive energije?Kakva je uloga javno-privatnog partnerstva i koliko je važno jačati regionalnu saradnju?Uz eminentne stručnjake iz oblasti energetike, predstavnike vlada, kompanija i međunarodnih organizacija, ovaj panel istražuje odgovore na ključna pitanja i otvara put ka održivoj, energetski sigurnijoj budućnosti. Moderator: Aldin Međedović

CBAM – prepreka ili podsticaj u procesu dekarbonizacije?

Primjena EU CBAM regulative otvara važno pitanje za energetski sektor Zapadnog Balkana: da li će ova mjera ubrzati proces dekarbonizacije ili postaviti dodatne prepreke za učesnike na tržištu električne energije? Ovaj panel okupiće eminentne stručnjake kako bismo zajedno sagledali stvarne efekte CBAM regulative – od njenog uticaja na proizvodnju električne energije do potencijala za podsticanje ili usporavanje tranzicije ka održivim izvorima energije. Diskutovaćemo o ključnim izazovima i mogućnostima koje CBAM donosi, kao i o tome koji su najrealniji i najefikasniji scenariji za dekarbonizaciju energetskog sektora na Zapadnom Balkanu. Odgovorićemo na pitanja:• Kako CBAM može oblikovati budućnost tržišta električne energije?• Da li će ovaj mehanizam biti poluga za ubrzanje ulaganja u OIE ili faktor dodatnog opterećenja? Očekuje nas dinamična diskusija sa jasnim preporukama koje će pomoći svim učesnicima da se pripreme za novu realnost CBAM-a! Moderator: Uroš Bojanić

“Bikovi” i “medvjedi” na tržištu električne energije na tržištu – kakvi nas trendovi očekuju do 2035. godine

Iako je liberalizacija tržišta električne energije počela sada već davne 1996. godine, pažnju šire javnosti tržište je dobilo tek prije nekoliko godina, tokom energetske krize. Tada su mnoga pitanja ponovo otvorena, mnoge odluke su postale predmet revizije i javnih diskusija , ali pitanje svih pitanja je bilo kolika će biti cijena električne energije? Danas, možemo diskutovati o tome da li je to zaista bila energetska kriza ili se samo radilo o novim trendovima na tržištu električne energije. Da bi se dobro razumio kontekst tržišta električne energije, njegove specifičnosti i kompleksnost učešća, kao i neizvjesnost u procesu predikcija cijena električne energije, neophodno je istaći da: – se električnom energijom trguje na jedinstvenom evropskom tržištu uz uvažavanje zakonitosti elektrotehnike kao nauke i tehničkih ograničenja u elektroenergetskim sistemima pojedinačnih zemalja koje rade u okviru jedinstvene evropske interkonekcije, – se električnom energijom trguje dugoročno, srednjoročno i kratkoročno na različitim tržištima koja su međusobno zavisna, – cijena električne energije zavisi od velikog broja faktora koji su izuzetno kompleksni po pitanju prognoze (meteorologija i hidrologija, cijene ETS sertifikata, cijene gasa, nafte i drugih derivata itd), – električnu energiju je nemoguće skladištiti, bar ne ni približno u onoj mjeri u kojoj je proizvedena itd Sve navedeno utiče na izrazitu volatilnost cijena električne energije i nameće jedan veoma jednostavan ali svakako tačan zaključak svake pojedinačne analize tržišta električne energije –„ovo je istina, ali na današnji dan“. Kolika je zapravo volatilnost tržišta električne energije, koje cijene će biti u 2025. godini i da li možemo sada govoriti o trendovima u narednih 10 godina, da li će baterije i druga skladišta u budućnosti imati značajan uticaj na cijene električne energije, da li će #dekarbonizacija i integracija OIE dovesti do smanjenja ili povećanja cijena, da li tržišta zemalja zapadnog Balkana mogu efikasno funkcionisati bez povezivanja sa jedinstvenim evropskim tržištem i zašto ne, samo su neka od pitanja na koja ćemo dati odgovor. Moderator: Marko Janković

Završeni veliki energetski projekti iz OIE u regionu – iskustva

Završeni veliki energetski projekti iz oblasti obnovljivih izvora energije predstavljaju ključni dokaz potencijala i mogućnosti za uspješnu energetsku tranziciju na Balkanu. Ovaj panel okuplja ključne aktere i eksperte koji će podijeliti svoja praktična iskustva iz realizacije najvećih projekata u regionu, ukazujući na izazove, naučene lekcije i primjere dobrih praksi. Razgovaraćemo o tome kako su ovi projekti doprinijeli unaprijeđenju energetske stabilnosti, povećanju kapaciteta obnovljivih izvora i stvaranju temelja za održiv razvoj. Kroz otvorenu diskusiju sa liderima sektora, panel će pružiti odgovore na pitanja: • Koji faktori su bili ključni za uspješnu realizaciju projekata?• Kako prevazići regulatorne, tehničke i finansijske prepreke?• Šta su glavni izazovi u budućim projektima OIE u regionu? Cilj panela je da se kroz konkretne primjere uspješnih projekata pruže smjernice i inspiracija za buduće inicijative, te da se identifikuju prilike koje mogu podstaći dalji rast i razvoj obnovljivih izvora energije u regionu. Moderator: Ranko Goić

Stabilnost i sigurnost energetskog sistema u uslovima tranzicije na obnovljive izvore energije

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­Tranzicija ka obnovljivim izvorima energije donosi velike prilike, ali i ozbiljne izazove za stabilnost i sigurnost elektroenergetskih sistema, posebno u regiji Zapadnog Balkana. Ovaj panel će otvoriti ključna pitanja:Koliko su naši sistemi otporni na prelazak ka obnovljivim izvorima energije?Kako balansirati povećanu potražnju i varijabilnu proizvodnju iz solarnih i vjetroelektrana?Koje reforme i investicije su neophodne za modernizaciju i otpornost elektroenergetske mreže? Uz stručnjake iz oblasti energetike, donosioce odluka i operatore mreža, fokusiraćemo se na stvarne uzroke ranjivosti sistema, lekcije iz nedavnih događaja i konkretne korake ka unapređenju sigurnosti. Ova diskusija ponudiće odgovore na to kako regija može izgraditi otpornije mreže, koje će podržati rast obnovljivih izvora energije i osigurati stabilno snabdijevanje u uslovima energetske tranzicije. Moderator: Luka Okuka

Podjela rizika u strukturiranju projekta – razvoj, izgradnja, finansiranje i prodaja

Ključno pitanje koje ovaj panel postavlja je: kako identifikovati, procijeniti i efikasno podijeliti rizike među svim ključnim učesnicima projekta? Strukturiranje projekata u oblasti obnovljivih izvora energije nosi sa sobom kompleksne rizike na svakom koraku – od razvoja i izgradnje do finansiranja i finalne prodaje. Uz prisustvo stručnjaka iz oblasti investicija, bankarstva, projektnih razvojnih timova i pravnih savjetnika, panel će se fokusirati na:Najbolje prakse za uravnoteženje rizika između investitora, finansijera i izvođača radova,Kako smanjiti neizvjesnost kroz jasne pravne i finansijske okvire,Studije slučaja uspješnih projekata u regionu i lekcije koje možemo primijeniti. Kroz ovu diskusiju pružićemo uvid u alate i mehanizme za smanjenje rizika i povećanje sigurnosti ulaganja, omogućavajući razvoj energetski održivih i komercijalno uspješnih projekata. Moderator: Petar Mitrović

Zelena transformacija kompanija i korporacija u regionu – izazovi i sljedeći koraci

Kako kompanije u regionu mogu efikasno započeti ili ubrzati svoju zelenu transformaciju? Zelena transformacija nije više samo opcija – ona je imperativ za kompanije i korporacije širom svijeta, pa tako i u našem regionu.Proces prelaska na održivo poslovanje, uz implementaciju ESG standarda, dekarbonizaciju i energetski efikasna rješenja, donosi brojne izazove, ali i prilike za kompanije koje žele biti predvodnici zelene ekonomije. Na ovom panelu razgovaraćemo i o tome:Koji su najveći izazovi sa kojima se susreću, poput prilagođavanja regulatornim okvirima, pristupa zelenom finansiranju i tehnološkim inovacijama?Koji su sljedeći koraci koji će omogućiti kompanijama da se pozicioniraju kao lideri održivog razvoja i uspješno odgovore na zahtjeve tržišta? Ponudićemo primjere dobrih praksi i jasne preporuke kompanijama koje im mogu pomoći da odgovore na promjene, smanje svoj karbonski otisak i osiguraju dugoročnu konkurentnost u novoj zelenoj ekonomiji. Moderator: Vladimir Rajić

Integracija obnovljive energije u elektroenergetski sistem s rješenjima za skladištenje

Da li ste htjeli da znate više, baš o ovoj temi? Sa sve većim udjelom obnovljivih izvora energije u mreži, izazov balansiranja između proizvodnje i potrošnje postaje sve izraženiji. Sistemi za skladištenje energije omogućavaju da se viškovi energije iz solarnih i vjetroelektrana sačuvaju i iskoriste onda kada su najpotrebniji.Baterijski sistemi ne samo da smanjuju gubitke i rizik od prekida, već i otvaraju vrata ka fleksibilnijem i otpornijem elektroenergetskom sistemu. Na ovom panelu razgovaraćemo o:Praktičnoj primjeni baterijskih sistema za održavanje stabilnosti mreže,Tehničkim i finansijskim aspektima ovih rješenja,Primjerima uspješnih implementacija u naprednim i tranzicionim energetskim sistemima. Kroz diskusiju sa vrhunskim stručnjacima, istražićemo kako tehnologije za skladištenje energije mogu postati srce održivog energetskog sistema – stvarajući sigurnost, fleksibilnost i spremnost za budućnost obnovljivih izvora energije. Moderator: Mustafa Musić

Delegacija Balkan Solar Summita na COP29 – ključne teme, prilike i izazovi za budućnost

U Bakuu, Azerbejdžan, otvorena je 29. Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP29), koja okuplja više od 40.000 delegata iz preko 190 zemalja. Ova konferencija dolazi u kritičnom trenutku za svijet, suočen s rekordnim temperaturama i ubrzanim klimatskim promjenama. Fokus COP29 je na prelasku sa fosilnih goriva i redefinisanju finansijskih mehanizama za borbu protiv klimatskih kriza, s naglaskom na podršku zemljama u razvoju. Ovogodišnji skup je prozvan „Finansijski COP“, jer lideri teže uspostavljanju novog kolektivnog cilja finansiranja klimatskih akcija (NCQG) koji će zamijeniti zastarjelo obećanje od 100 biliona milijardi dolara godišnje. Novi okvir ima ambiciju da prikupi čak 2,4 triliona dolara godišnje do 2030. godine, s fokusom na ulaganja u obnovljive izvore energije i prilagođavanje klimatskim promjenama. Ključne teme konferencije obuhvataju prelazak na obnovljive izvore energije, smanjenje emisije metana, ubrzanje razvoja tržišta hidrogena i jačanje kapaciteta za čistu energiju. Na prošlogodišnjoj konferenciji COP28 postignuti su dogovori o postepenom ukidanju fosilnih goriva i utrostručenju kapaciteta obnovljive energije do 2030. godine. Međutim, napredak je spor, a veliki proizvođači nafte i gasa nastavljaju sa širenjem svojih projekata. Ovogodišnja konferencija predstavlja ključni test da li su nacije spremne da pređu sa obećanja na konkretne rezultate. Dok svet gleda ka Bakuu, lideri će se suočiti sa zahtjevima za hrabrije klimatske ciljeve, posebno od zemalja u razvoju koje već trpe najteže posljedice klimatskih promjena. Posebna pažnja je usmjerena na stavove Kine i Sjedinjenih Američkih Država, čija politika i obaveze mogu značajno uticati na ishod pregovora i postavljanje ambicioznih ciljeva za sve učesnike. COP29 u Bakuu naglašava značaj međunarodne saradnje u suočavanju s klimatskim izazovima, a Azerbejdžan koristi priliku da predstavi svoje projekte u oblasti obnovljivih izvora energije, ističući se kao lider u klimatskoj diplomatiji i posvećenosti održivom razvoju.

Predstavnici Balkan Solar Summita na prestižnoj COP29 konferenciji

Predstavnici Balkan Solar Summita učestvovaće na prestižnoj COP29 konferenciji koja će ove godine biti održana u Azerbejdžanu u Bakuu. Ovaj značajan događaj, koji okuplja vodeće svjetske lidere i stručnjake iz oblasti klimatskih promjena i obnovljivih izvora energije, pruža jedinstvenu priliku za promociju Balkan Solar Summita, kao i za uspostavljanje novih kontakata i saradnji  iz cijelog svijeta. “Cilj nam je da tokom trajanja konferencije, kroz niz sastanaka sa međunarodnim stručnjacima, investitorima i donosiocima odluka, privučemo renomirane učesnike i govornike na predstojeći Summit I na taj način cijelu priču dignemo na još viši nivo,” rekla je Milena Mijatović, direktorica Balkan Solar Summmita koji će biti održan 27. i 28. februara 2025. godine u Banjaluci. Fokus sastanaka biće na razmjeni iskustava, prezentaciji mogućnosti koje Balkan Solar Summit nudi, kao i na obezbjeđivanju podrške i prisustva ključnih aktera iz oblasti energetike. Učešće na COP29 konferenciji u Bakuu predstavlja važan korak ka jačanju međunarodne saradnje i podizanju svijesti o značaju energetske tranzicije u regionu Balkana. Stečena iskustva biće primijenjena ne samo u okviru programa, nego i u okviru drugih aktivnosti Summita koji je usmjeren na to da budućnost energetskog sektora na sve dostupne načine dođe i u Bosnu i Hercegovinu.

Panel 8 – Mini Hidroelektrane u Bosni i Hercegovini: “Juče, Danas, Sutra”

Na osmom panelu Balkan Solar Summita, fokusiranom na mini hidroelektrane u Bosni i Hercegovini pod temom “Juče, Danas, Sutra”, moderator Amer Jerlagić i panelisti Dragan Jerinić, Edhem Bičakčić, Ljubinko Kostić i Armin Hadžijalić, pdijelili su samo neke od glavnih zaključaka panela.   Panel je duboko diskutovao o ulozi struke u razvoju projekata malih hidroelektrana, posebno u kontekstu donošenja zakonske i druge regulative vezane za izgradnju i rad mini hidroelektrana. Zaključeno je da postoji velika potreba za strožim regulativama koje će osigurati poštovanje ekoloških standarda i principa održivog energetskog planiranja (EEP). Panelisti su naglasili važnost ravnoteže između energetskih potreba i očuvanja ekosistema, kao i potrebu za transparentnošću u procesima donošenja odluka i implementacije projekata. Ovi zaključci postavljaju osnovu za dalje razmatranje i unapređenje pristupa razvoju mini hidroelektrana.

Panel 7 – Vodonik kao Energent Dekarbonizacije Industrije i Prometa

Sedmi panel Balkan Solar Summita, fokusiran na vodonik kao ključni faktor dekarbonizacije industrije i prometa, pod moderacijom Ivice Jakića i sa panelistima Arminom Hrnjićem, Sanjinom Gutićem, Ivicom Jelčićem, Petrom Jakićem i Zoranom Božić, donosi ključne zaključke. Panel je istakao spretnost industrije i sektora prometa za dekarbonizaciju kroz korišćenje vodonika, uz podršku izgradnje solarnih elektrana. Ovaj pravac u energetskom sektoru ukazuje na inovativne načine smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte i prelazak na održive izvore energije. Zaključeno je da je vodonik ključna komponenta budućnosti energetike, a implementacija ovog energenta predstavlja ključan korak ka ostvarivanju održivijeg i čistijeg energetskog sistema.

Panel 6 – Zeleni Pasoš: Novi Imperativ Poslovanja u Klimatskoj Eri

Balkan Solar Summit, šesti panel posvetio je “Zelenom Pasošu” kao novom imperativu poslovanja u klimatskoj eri, moderator Goran Janjic i panelisti Marija Pantelić, Lela Melon, Bojan Gligić, Saša Solujić i Isidora Džombić prenijeli su zaključke. Panel je naglasio da kompanije danas stoje pred izazovima u prilagođavanju globalnim regulativama koje značajno utiču na njihovo poslovanje, posebno u kontekstu zahteva evropskih tržišta. Zeleni Pasoš postaje neophodan alat u ostvarivanju poslovnih ciljeva u skladu sa aktuelnim ekološkim standardima. Zaključeno je da će kompanije koje usvoje zeleni pristup poslovanju imati konkurentske prednosti, a Zeleni Pasoš postaje ključni instrument za izgradnju poverenja potrošača i partnera u održivu budućnost. Ovaj panel postavlja temelj za dalje razmatranje implementacije ekoloških standarda u poslovanje kompanija na Balkanu.

Finansiranje Solarnih i Vjetro Projekata: Modeli i Izazovi

Na četvrtom panelu Balkan Solar Summita, posvećenom finansiranju solarnih i vjetro projekata, moderator Petar Mitrović i panelisti Neda Lazendić, Vladimir Rajić, Srđan Ožegović, Aldin Međedović, Nenad Radlović i Francesco Corbo, prenose glavne zaključke. Panel je istakao potrebu za inovativnim pristupima u finansiranju projekata obnovljivih izvora energije (OIE), s obzirom na dinamičan razvoj sektora i aktuelne izazove. Naglašena je važnost podrške inovativnim modelima koji će omogućiti efikasno sprovođenje projekata u skladu sa promjenama u sektoru OIE. Takođe, istaknuto je očekivanje od banaka da više favorizuju privatne aranžmane za transakcije vezane za obnovljive izvore energije. Primjetno je da su do sada dominantnu poziciju u obezbjeđivanju finansiranja projekata imali oni koji podrazumijevaju državnu podršku, prije svega Contract for Difference (CfD) projekti. Ovi zaključci postavljaju temelj za dalje razmatranje efikasnih I održivih finansijskih modela u sektoru obnovljivih izvora energije.

Razgovor o Otkupu Električne Energije iz OIE i Vrstama PPA Ugovora

Treći panel Balkan Solar Summita, posvećen otkupu električne energije iz obnovljivih izvora (OIE) i vrstama Power Purchase Agreement (PPA) ugovora, otkriva ključne zaključke pod moderacijom Marka Jankovića i panelistima Dejanom Stojčevskim, Urošem Bojanićem, Mislavom Slade Šilovićem, Blažem Bušićem i Lukom Bjekovićem. Panel je naglasio važnost dugoročnih PPA ugovora i potrebu za integracijom zemalja Zapadnog Balkana u jedinstveno evropsko tržište električne energije. Jasno su definisani rizici koje preuzimaju i proizvođači i kupci električne energije iz OIE zaključenjem dugoročnih PPA ugovora. Istovremeno, poslata je poruka da je vrijeme komfora iza nas te da, ukoliko želimo OIE i zelenu tranziciju, sve strane, uključujući i banke, moraju preuzeti određene rizike. Povećanje broja PPA ugovora u EU za 45% u 2023. godini pokazuje aktivniji status krajnjih kupaca, posebno kroz korporativne PPA ugovore. Ovi zaključci postavljaju temelj za dalje korake ka stvaranju održivijeg i efikasnijeg energetskog sektora na Balkanu.

Izazovi i Šanse Obnovljivih Izvora Energije: Panel 2 na Balkan Solar Summitu

Drugi panel Balkan Solar Summita, fokusiran na “Trenutno stanje OIE u Bosni i Hercegovini i regionu”, pružio je uvid u aktuelne izazove i mogućnosti u oblasti obnovljivih izvora energije (OIE). Pod vođstvom moderatora, Prof. dr. sc. Ranka Goića, panelisti Obrad Škrba, Marijan Rančić, Aljoša Pleić, Momir Grbović i Ivo Čović istakli su ključne zaključke: Ovi zaključci ukazuju na kompleksnost trenutnog stanja OIE sektora i potrebu za sistemskim pristupom u rješavanju administrativnih i infrastrukturnih izazova. Nadamo se da će ovi razgovori podstaći dalji razvoj OIE sektora u regionu.

Solarne Energije Ključne za Postizanje Karbonske Neutralnosti – Panel 1 na Balkan Solar Summitu

Banjaluka, 8. februar 2024 – U okviru Balkan Solar Summita, prvi panel pod nazivom “Uloga i značaj solarne energije na putu ka karbonskoj neutralnosti” okupio je stručnjake iz oblasti, a zaključci diskusije predstavljaju ključne smjernice za budući razvoj energetskog sektora. Moderatorka panela, Sanja Kapetina, vođena je diskusijom sa panelistima Jovanom Joksimović, Petrom Đokićem, Raduškom Cupać, Zlatanom Klokićem i Naidom Taso, istaknutim stručnjacima iz oblasti energetske tranzicije. U zaključcima panela, istaknuto je da solarna energija igra ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva karbonske neutralnosti, saglasno Sofijskoj deklaraciji o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan. Panelisti su naglasili važnost usvajanja Integrisanih energetskih i klimatskih planova kao osnove za buduću energetsku politiku, pružajući jasan signal investitorima za predstojeća ulaganja. Energetska tranzicija, kako se zaključilo, predstavlja izazov, ali istovremeno neophodnu prekretnicu za postizanje dugoročnih benefita za zemlje regiona i njihove građane. Razvoj solarne energije ključan je za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte i postizanje održivog energetskog sistema. Vjerujemo da će zaključci ovog panela postati smjernica za buduće politike i investicije u oblasti solarnih energija, doprinoseći globalnim naporima ka borbi protiv klimatskih promjena i ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. Na Balkan Solar Summitu održao se niz panela koji će dodatno rasvijetliti ključne teme vezane za solarnu energiju i njen doprinos karbonskoj neutralnosti.

Program Crew!

Direktor i izvršni producent : Milena Mijatović Direktor Programa: Ervin Leko Programsko vijeće : Sanja Kapetina i Goran Janjić Balkan Solar Summit u Banjaluci privlači sve veću pažnju, što se ogleda u ubrzanom popunjavanju mjesta, čime se potvrđuje njegova sve veća reputacija kao nezaobilaznog skupa stručnjaka iz oblasti obnovljivih izvora energije. Programski direktor Ervin Leko, istakao je: „Kao direktor programa, sa ponosom mogu istaknuti da je program koji smo pripremili za ovogodišnji Balkan Solar Summit zaista vrhunski. Uložili smo izuzetan trud da okupimo vodeće stručnjake i inovatore iz oblasti obnovljivih izvora energije, stvarajući platformu koja, ne samo da informiše, već i inspiriše. Svaki segment našeg programa pažljivo je dizajniran da podstakne diskusiju, saradnju i stvaranje novih ideja. Okupili smo sve ključne faktore u lancu projekata iz obnovljivih izvora energije, uključujući investitore, projektante, finansijere, trgovce i zakonodavce, sa ciljem poticanja saradnje, razmjene znanja i stvaranja povoljnog okruženja za razvoj solarnih , vjetro i drugih projekata u regiji.“ Direktorica Balkan Solar Summita Milena Mijatović, izjavila je: “Summit je koncipiran kao biznis događaj i ‘Game Changer’ u svijetu obnovljivih izvora energije. Posjetioce očekuje izuzetan program sa više od 60 stručnjaka, koji će diskutovati o najnovijim trendovima i izazovima u industriji. Kvalitet scene i produkcije će biti na najvišem nivou, a obećavamo i brojne prilike za networking, što će našim učesnicima omogućiti da stvore vrijedne poslovne veze i razmijene znanja.“

Važna informacija: Preuzimanje akreditacija za Balkan Solar Summit!

Dok se približavamo početku našeg uzbudljivog događaja, želimo da vas obavijestimo o procesu akreditovanja kako biste se mogli nesmetano pripremiti za konferenciju. Akreditovanje učesnika: Datum: 07. Februar /  Vrijeme: 14:00 – 20:00 / Lokacija: Banski Dvor, Banja Luka Kao akreditovani učesnik na Balkan Solar Summitu, očekuje vas : Molimo sve registrovane učesnike da posjete centar u ovom periodu kako bi preuzeli svoje Akreditacije koje su neophodne za pristup konferencijskoj dvorani i učešće u programu.Hvala vam na pažnji i radujemo se što ćemo vas ugostiti na Balkan Solar Summitu. Ukoliko imate bilo kakvih pitanja ili vam je potrebna dodatna pomoć, slobodno nas kontaktirajte: 051 228 060; [email protected] Lokacija Banski dvor: https://maps.app.goo.gl/LdLtoE4P1AtNKmyN9